Socijalni i emocionalni razvoj mladih

Tokom perioda adolescencije, kako smo naglasili ranije, dešavaju se mnogobrojne promjene kako tjelesne, tako i u smislu socijalnog i emocionalnog razvoja.

Uključivanjem u vršnjačke grupe polako se shvataju grupni procesi što doprinosi razvoju socijalne svijesti i sazrijevanja, osposobljavanju mladih da donose odluke i preuzimanju odgovornosti ukoliko su odluke bile pogrešne.

Kod mladih je u ovom periodu prisutna želja da imaju prijatelje, da održavaju prisne veze s njima i da jedni drugima povjeravaju najintimnije tajne. Posebno im je stalo da ostave dobar utisak na vršnjake, roditelje i nastavnike.

Vršnjaci uglavnom imaju snažan uticaj na stilove oblačenja i trenutno ponašanje adolescenta, dok je uticaj roditelja mnogo jači i trajniji u odnosu na stavove i norme ponašanja mladog čovjeka, pogotovo u slučaju gdje roditelji imaju autoritet kod svoje djece i u porodicama u kojima vlada međusobno razumijevanje i poštovanje. 

I nastavnici koji su prihvaćeni od strane učenika, koji su dobri stručnjaci i cijenjeni ljudi, služe kao model identifikacije.

U početnoj fazi puberteta druženje se realizuje sa osobama suprotnog pola. Kasnije počinje druženje u mješovitoj grupi i prvi oblici ljubavi. Ranije se počinju družiti sa osobom suprotnog pola, mada ne masovno, muškarci.

Mladi u adolescenciji stiču samostalnost, kod njih se postepeno izgrađuju moralna i društvena svojstva, koja daju vidan uspon razvoju ličnosti, unose više reda u njihovo ponašanje i pomažu im da odgovorno postavljaju ciljeve, angažuju se na njihovoj realizaciji i preuzimaju odgovornost za neispunjene obaveze.

Zbog teškoća koje se javljaju u razvoju (raznih trauma ili negativnog utjecaja okoline) kod mladih se mogu javiti i negativne osobine: pesimizam, zavist, lijenost, hvalisanje, buntovništvo, agresivnost, avanturizam, nevjerovanje u vlastite snage, razne vrste negativnih strasti, pretjerana osjetljivost, razna zastranjivanja u vezi sa zadovoljavanjem polne potrebe, sanjarenje, sujeta, agresija, cinizam, brutalnost, itd.

Zahvaljujući povoljnim općim uslovima razvoja, javljaju se i ove pozitivne osobine: sposobnost samopromatranja i samoprocjenjivanja, sposobnost kritičkog suđenja i mišljenja, sposobnost upravljanja sobom, hrabrost, istinoljubivost, osjećanje za pravednost i sl.

Sa općim razvojem logično je da emocije postaju stabilnije, podobnije za kontrolu, društveno prihvatljivije i manje je njihovo vanjsko ispoljavanje, a više unutarnje. Kod mladih  emocije duže traju, stabilnije su nego kod djece, nisu u prosjeku suviše izražene, nisu pretjerano česte, izdiferencirane su i moguće ih je kontrolirati. S obzirom na prisustvo raznih razvojnih problema, situacija koje izazivaju frustraciju, sukoba sa okolinom i samim sobom, adolescent često ispoljava gnjev, kod njega se manifestira ljubomora (često zbog straha da ne izgubi voljenu osobu) i razne vrste strahova. Prednost adolescenta je u tome što može da prikrije svoje emocije, što je u stanju da ih kontroliše i ne dozvoli da njihovi izražaji ugrožavaju druge.

Čitav period adolescencije praćen je, manje ili više izraženom brigom hoće li se sve razvijati normalno u fizičkoj i psihičkoj sferi, anksioznošću kad postoje i neznatni povodi, nezadovoljstvom nekim fizičkim osobinama i pogrešnom procjenom vlastite ličnosti.

U ovom vremenu javlja se kriza identiteta. Zbog svega ovoga veliki broj mladih dolazi u školu sa izrazitim osjećajem čudljivosti, sa izvjesnim znacima depresije i uznemirenosti. Kod mladića se javlja više nego kod djevojaka agresija, sklonosti pravljenju nereda i delikventnim oblicima ponašanja.

Najozbiljniji emocionalni problem adolescenata su depresivna stanja. Depresija se javlja onda kad mladi ne uspijevaju u radu i kad osjećaju bespomoćnost. Najčešći simptomi depresije su podcjenjivanje sebe, povremeni plač, pomisao na samoubojstvo i pokušaj samoubojstva. U stanjima depresije javlja se sporost u mišljenju, siromaštvo u aktivnostima, bezvoljnost i tjeskoba. Adolescenti koji pate od depresije nisu u stanju vidjeti da im nedostaje sposobnost da učine napore da bi ostvarili neki cilj, pa izlaz traže u negiranju značaja cilja koji bi trebalo da ostvare, u alkoholu ili uzimanja droga.

Značajna karakteristika adolescencije je sposobnost da voli drugu osobu i da prihvati ljubav druge osobe. Ovo je period kad mladi imaju odgovarajuće kriterije u vezi sa osobom koju vole, pokazuju respekt prema voljenoj osobi.

Ljubav prati i ljubomora, koja predstavlja kompleksno emocionalno stanje koje se može izražavati na različite načine (otvoreno i prikriveno). Ljubomora može biti između djece, roditelja i djece, prijatelja, ljubavnih parova itd. Kad se ljubomora manifestira u snažnoj formi, onda imamo mržnju jedne osobe prema drugoj, i tada su pedagoške mjere nužne.

Zdrava emocionalna sfera ličnosti je jedna od garancija normalnog razvoja i uspjeha u životu. Jedno od područja emocionalnog života mladih koje može doprinositi njegovanju emocija je doživljavanje radosti. Ako su mladi prihvaćeni i poštovani, ako im se da prilika da uspiju u radu, ako vole i ako im se ljubav uzvraća, ako postoje mogućnosti da im se nade ostvaruju i ako uživaju u aktivnostima koje obavljaju, postoje uslovi da se emocionalni život obogaćuje, da ljudsko postojanje dobije veći smisao, da kod čovjeka dominira vjera u život, zadovoljstvo sobom i životom koji se živi. Ovim će se najbolje osujetiti pojava usamljenosti, dosade i ravnodušnosti, koja je stalan pratitelj mladih.

U ovom periodu je posebno značajno osujetiti strah od neuspjeha javnog istupanja, strah od škole, pojedinih nastavnika i predmeta, bolesti, smrti, i strah od budućnosti, kao i strahove koji su preneseni iz djetinjstva.